DONJI KOSINJ – Svake godine, kada zima polako počne popuštati pred prvim vjesnicima proljeća, tišinu Donjeg Kosinja prekida zvuk koji mještani iščekuju s posebnim poštovanjem. To je zvuk zvona i pjesme “Deda“, specifične pokladne skupine koja generacijama čuva identitet ovog kraja.
Tradicija koja prkosi vremenu
Iako je službena Udruga pokladnih običaja “Dedi” osnovana 2005. godine, korijeni ovog običaja sežu duboko u 19. stoljeće. Dedi su isključivo muškarci, od onih najmlađih koji tek uče prve korake do staraca koji s ponosom nose titule iskusnih čuvara baštine. Predvođeni kapetanom, oni na pokladni utorak obilaze svaku kuću u selu, tjerajući zle duhove i prizivajući plodnu godinu. Domaćini daruju „Dede“ i „Frajle“ koje idu iza njih a domaćice se potrude, ispeku povaticu, uštipke i krafne dok im oni zahvaljuju pjesmom kojom tjeraju dugu ličku zimu, nagovješćuju početak korizme i dolazak proljeća.
Ono što Dede razlikuje od uobičajenih karnevalskih skupina je njihov strogi ritual koji ne dopušta nikome da ostane po strani.
– Kod nas nema izvlačenja. Tko pokuša pobjeći ili se sakriti, Dedi ga pronađu i na kolcima donesu natrag u centar zbivanja, pojašnjavaju mještani uz osmijeh.
Uz njih su uvijek i “frajle” (često preobučeni muškarci ili mještanke koje ih prate), a cijela povorka završava spaljivanjem Mrzlog – lutke koja simbolizira sve nedaće, bolesti i probleme koji su snašli selo u protekloj godini.
Simbol otpora i opstanka
Danas, kada se nad Kosinjsku dolinu nadvila sjena budućeg akumulacijskog jezera i hidroelektrane, pojava Deda ima i dublje značenje. Oni nisu samo zabavljači; oni su simbol opstanka naroda koji odbija dopustiti da njegova povijest bude potopljena. Kroz pjesmu, rakiju kojom ih domaćini časte i neizostavnu ličku kapu, Dedi poručuju da je duh Kosinja još uvijek itekako živ.
Kada se zadnji pepeo spaljenog Mrzlog raznese vjetrom, Dedi skidaju svoje maske, ali njihova misija ne prestaje. Do iduće veljače, oni ostaju čuvari jedne od najljepših i najautentičnijih tradicija Like, podsjećajući nas na važnost korijena u svijetu koji se prebrzo mijenja.
Foto: arhiva THB
