ZAGREB – Zagrebačko prigorje proteklog je vikenda još jednom pokazalo svu raskoš svog kulturnog identiteta na 19. po redu “Prigorskom danu”. Pod palicom Udruge kulturno-umjetničkih društava zagrebačkog prigorja, a čini ju sedam podsljemenskih društava (HKPD “Bosiljak” Čučerje, HKUD “Prigorec” Markuševec, HSPD “Podgorac” Gračani, KUD “Bukovac”, KUD “Frankopan – Remete”, FIS “Remete” i HSPD “Sljeme” Šestine) program je ponudio putovanje kroz glazbenu i plesnu povijest sjeverne Hrvatske.
Dječja čarolija i vrhunski tamburaši
Svečanost je otvorena simbolično, izvedbom 3. stavka suite “Med rožom i trsom”, skladbom koju domaći puk s ponosom naziva himnom ove manifestacije. Poseban sjaj otvorenju dao je zbor pod ravnanjem maestra Marijana Makara, legende tamburaške glazbe koji je nedavno u Studiju Bajsić HRT-a obilježio fascinantnih 70 godina rada.
Okupljenima se obratio predsjednik Udruge, Ivan Mihovec Miki, kazavši:
– Ovdje smo da proslavimo našu bogatu baštinu koju s ponosom čuvaju članovi naših društava, od onih najstarijih do najmlađih koji su naša budućnost.
Najviše emocija izmamilo je više od 200 mališana. Njihova zajednička točka “Cin Can Cvrgudan”, koju je uvježbala Andrea Petek Filipaj, pokazala je da se za budućnost folklora ne treba brinuti. Glazbeni vrhunac večeri bila je suradnja sa sastavom Tambura Club Zagreb, pod dirigentskom palicom Ivana Patalena. Uz mješoviti zbor i soliste Dinu Todtlinga i Mateja Banekovića, izveli su Makarov klasik “Susedova Marica”.
Od Markuševca do Čučerja
Drugi dio koncerta donio je presjek rada najdugovječnijih društava. HSPD “Podgorac” Gračani (osnovan 1907.) oduševio je izvedbom pjesama iz Ražanca. KUD “Frankopan” Remete slavio je 105. rođendan uz dinamične plesove Međimurja. HKUD “Prigorec” Markuševec, nositelj Povelje Republike Hrvatske, na pozornicu je donio energiju svojih čuvenih “Tancerica”.
Posebno mjesto u programu pripalo je HKPD-u “Bosiljak” iz Čučerja, društvu čija povijest seže u daleku 1895. godinu. Sa statusom jednog od najstarijih društava, “Bosiljak” je kroz desetljeća postao sinonim za očuvanje identiteta prigorskog kraja. Njihova prva pravila i ime, dobiveni 1896. godine, postavili su temelje rada koji traje do danas. Čučerčani su svojom izvedbom još jednom potvrdili da su istinski čuvari tradicije, prenoseći na publiku duh davnih vremena kroz pjesmu i narodno ruho.
Uz pokroviteljstvo Grada Zagreba i medijsku podršku Radija Kaj, 19. Prigorski dan završen je obećanjem o ponovnom susretu iduće godine, kada će se jubilarni 20. put proslaviti identitet i ljubav prema zagrebačkom kraju.
