ZAGREB – Međunarodna smotra folklora Zagreb, jedna od najvažnijih hrvatskih manifestacija posvećenih tradicijskoj kulturi, ove je godine obilježila veliki jubilej – 60 godina postojanja. Od 15. do 19. srpnja Zagreb je ponovno postao pozornica narodnih pjesama, plesova, običaja i raskošnih narodnih nošnji, a ovogodišnje izdanje održano je pod sloganom „Održivost i otpornost baštine“, naglašavajući važnost očuvanja nematerijalne kulturne baštine za buduće naraštaje.
Povratak korijenima u znaku 60. obljetnice
Jubilarna 60. Međunarodna smotra folklora bila je osmišljena kao svojevrstan povratak svojim počecima. Više od 35 folklornih skupina iz Hrvatske i inozemstva predstavilo je bogatstvo tradicijske kulture, a posebno mjesto pripalo je društvima koja su sudjelovala već na prvoj Smotri davne 1966. godine.
Program se tijekom pet festivalskih dana odvijao na brojnim zagrebačkim trgovima, ulicama i pozornicama, ponajprije na Trgu bana Josipa Jelačića, u Glazbenom paviljonu na Zrinjevcu te na platou Gradec, gdje je održana svečana priredba. Uz nastupe folklornih skupina, posjetitelji su mogli pratiti folklorne šetnice, izložbe, stručne skupove, radionice te glazbene programe koji su na suvremen način predstavili hrvatsku tradicijsku baštinu.
Svečana priredba na Gradecu
Središnji događaj Smotre održan je u petak, 17. srpnja, na platou Gradec, gdje je upriličen svečani program pod nazivom „Otpornost baštine“. Događaju je nazočila i ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, a pozornicu su ispunili predstavnici hrvatskih krajeva te Hrvata izvan domovine koji desetljećima čuvaju svoje tradicijske običaje.
Publika je imala priliku uživati u nastupima društava Tamburica Trajštof iz austrijskog Trajštofa, KUD-a „Đuro Pandža – Keka“ iz Nijemaca, KUD-a „Punat“ s otoka Krka, KUD-a „Seljačka sloga“ iz Donje Dubrave, Udruge „Lastovski poklad“ s Lastova, KUD-a „Gorjanac“ iz Gorjana, KUD-a „Seljačka sloga“ iz Gradišta, KUU-a „Milan Begović“ iz Vrlike, HKUD-a „Prigorec“ iz Markuševca, KUD-a „Molve“, KUD-a „Ilija Dorčić“ iz Novog Vinodolskog, KUD-a „Sveti Juraj“ iz Osojnika, KUD-a „Družina“ iz Paga, KUD-a „Ogranak Seljačke sloge“ iz Posavskih Brega, KUD-a „Čuntićanka“ iz Hrvatskog Čuntića, Folklornog društva „Cere“, IFG-a „Sloga“ iz Guče Gore u Bosni i Hercegovini, KUD-a „Rečica“, KUD-a „Jedinstvo“ iz Splita te HKPD-a „Matija Gubec“ iz Tavankuta u Vojvodini.
Istodobno su se na Trgu bana Jelačića i u Glazbenom paviljonu Zrinjevac predstavile inozemne folklorne skupine i ansambli, dodatno obogaćujući međunarodni karakter manifestacije.
Hrvatska baština iz svih krajeva
Ovogodišnja Smotra okupila je predstavnike gotovo svih hrvatskih povijesnih i kulturnih područja. Predstavili su se folkloraši iz Istre, Hrvatskog primorja, s otoka Krka, Paga i Lastova, iz Dubrovačkog primorja, Dalmacije, Međimurja, Prigorja, Podravine, Posavine, Banovine, Pokuplja, Slavonije i Srijema, kao i Hrvati iz Austrije, Bosne i Hercegovine te Srbije.
Upravo je raznolikost tradicijskih izričaja još jednom pokazala bogatstvo hrvatske nematerijalne kulturne baštine, ali i njezinu povezanost s hrvatskim zajednicama izvan domovine koje desetljećima njeguju iste običaje, pjesme i plesove.
Šest desetljeća očuvanja tradicije
Međunarodna smotra folklora Zagreb održava se neprekidno od 1966. godine, nastavljajući tradiciju smotri Seljačke sloge iz razdoblja između dvaju svjetskih ratova. Tijekom šest desetljeća izrasla je u jednu od najznačajnijih manifestacija tradicijske kulture u Hrvatskoj te postala dio međunarodnih nastojanja za očuvanje nematerijalne kulturne baštine u skladu s programima UNESCO-a.
Umjetnički ravnatelj jubilarnog izdanja bio je dr. sc. Tvrtko Zebec, producentica Ivana Mihajlic dok je istaknuti folklorni stručnjak Vido Bagur imao trostruku ulogu – festival je bio posebno posvećen njemu kao dugogodišnjem stručnom osloncu i “dobrom duhu” manifestacije, djelovao je kao stručni savjetnik Smotre te je u sklopu programa postavljena njegova samostalna izložba fotografija.
Šezdeseta Međunarodna smotra folklora pokazala je koliko je tradicijska kultura i danas živa, u pjesmi, plesu i nošnjama koje su na zagrebačke trgove donijele skupine iz gotovo svih hrvatskih krajeva i dijaspore. Pet srpanjskih dana okupilo je te različite izvođače na istom mjestu, potvrđujući koliko su ti običaji ukorijenjeni u zajednicama koje ih čuvaju.
