ĐAKOVO – Kad početkom srpnja ulicama Đakova prođu raskošne narodne nošnje, zazvone tambure, zamirišu slavonski specijaliteti, a grad ispune lipicanci, svatovske zaprege i pjesma, jasno je da su ponovno stigli Đakovački vezovi – najveća hrvatska manifestacija izvornog narodnog folklora i jedan od najvažnijih čuvara tradicijske baštine.
Ovogodišnji, jubilarni 60. Đakovački vezovi još su jednom potvrdili zašto ova manifestacija već desetljećima zauzima posebno mjesto na kulturnoj i turističkoj karti Hrvatske. Od 19. lipnja do 5. srpnja Đakovo je živjelo u ritmu običaja, folklora i zajedništva, a vrhunac događanja bio je tradicionalni završni vikend s velikim svečanim mimohodom, nastupima folklornih društava i bogatim popratnim programom.
Od jednokratne ideje do nacionalnog simbola
Malo je, međutim, poznato da su Đakovački vezovi nastali gotovo slučajno. Sve je počelo 1967. godine kada je, povodom Međunarodne godine turizma, dr. Zvonimir Benčević predložio organizaciju turističko-kulturne priredbe koja bi posjetiteljima predstavila bogatstvo slavonske tradicije. Manifestacija je tada bila zamišljena kao jednokratni događaj, a naziv “Đakovački vezovi” osmislio je Milan Rajković. Riječ “vezovi” nije odabrana slučajno – ona je istodobno i doslovna asocijacija na bogato vezene i šlingane narodne nošnje po kojima je ovaj kraj prepoznatljiv, ali i snažna metafora povezanosti ljudi, običaja i baštine. Vez tako simbolizira niti koje kroz generacije spajaju prošlost i sadašnjost, čuvajući identitet Slavonije u jedinstvenoj kulturnoj cjelini. Prvi Vezovi održani su 2. i 3. srpnja iste godine, no već tada bilo je jasno da je nastalo nešto mnogo veće od obične priredbe.
Ono što se nekada odvijalo tijekom dva dana, danas traje gotovo tri tjedna i uključuje brojne sadržaje koji povezuju tradiciju, turizam, gastronomiju i kulturnu baštinu no i danas su središte manifestacije folklorne smotre, svečani mimohod, konjanici, okićene svatovske zaprege, izbor najljepših narodnih nošnji te bogat kulturno-zabavni program.
Folklor, lipicanci i okusi Slavonije
Posebnu vrijednost Vezova čine tri njihova prepoznatljiva obilježja – folklor, konjogojstvo i gastronomija. Državna ergela Đakovo sa svojim lipicancima nezaobilazan je dio identiteta grada, dok Gastrofest posjetiteljima predstavlja najbolje od slavonske kuhinje – od čobanca i fiša do kulena, domaćih vina i tradicionalnih rakija. Sve se odvija na Trgu Josipa Jurja Strossmayera i u stoljetnom Strossmayerovu parku, koji tijekom manifestacije postaju pozornica tradicije i mjesto susreta tisuća posjetitelja.
Jubilarni mimohod uz tisuće posjetitelja
Jubilarni Vezovi okupili su čak 60 folklornih skupina iz Hrvatske i inozemstva. Ovogodišnja zemlja partner bila je Austrija, a uz domaće sudionike nastupila su društva iz Češke, Njemačke, Grčke, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kanade i Australije. Mimohod je donio pravi presjek hrvatske tradicijske kulture – od Slavonije, Baranje i Srijema, preko Dalmacije, Istre, Korduna i Zagorja, do brojnih hrvatskih manjinskih zajednica i folklornih društava iz svijeta.
U svečanom mimohodu sudjelovali su i kandžijaši, kuburaši, pedesetak okićenih svatovskih zaprega, brojni jahači, uzgajivači hrvatskih ovčara sa svojim psima, đakovačke mažoretkinje, Puhački orkestar DVD-a Đakovo te lipicanski dvopreg i četveropreg Državne ergele Đakovo. Tisuće posjetitelja ispratile su povorku koja je još jednom pokazala bogatstvo običaja i raznolikost hrvatske tradicijske kulture.
Baština koja živi kroz generacije
Važan dio manifestacije čine i Mali vezovi, program posvećen najmlađim čuvarima baštine. Upravo kroz dječje folklorne skupine potvrđuje se kako se pjesme, plesovi i običaji ne čuvaju samo u knjigama i arhivima, nego se prenose s generacije na generaciju, ostajući živim dijelom svakodnevice.
Đakovački vezovi danas nisu samo folklorna manifestacija. Oni su način života, simbol prepoznatljivosti i identiteta grada koji s ponosom nosi naziv Srca Slavonije. Gotovo da nema stanovnika Đakova koji na neki način nije uključen u njihovu organizaciju ili proslavu. Upravo zato Vezovi nisu samo događaj koji se održava jednom godišnje, nego dio kolektivnog identiteta grada i cijele Slavonije.
Šezdeset godina čuvanja tradicije
Njihovu važnost prepoznala je i struka. Manifestacija je tijekom godina dobila brojna priznanja, među kojima su međunarodna Povelja FEST-a za zasluge u turizmu (Europske federacije turističkih novinara sa sjedištem u Rimu), nagrada “Anton Štifanić”, a 2023. godine proglašena je Turističkim događajem godine. Time je potvrđeno da Đakovački vezovi, uz očuvanje nematerijalne kulturne baštine, imaju i značajan doprinos razvoju kontinentalnog turizma i promociji Hrvatske u svijetu.
Šezdeset godina nakon prvog izdanja, Đakovački vezovi ostali su vjerni svojoj izvornoj ideji – čuvati tradiciju, predstavljati bogatstvo hrvatske kulturne baštine i povezivati ljude. Upravo u tome leži njihova najveća vrijednost: oni nisu samo uspomena na prošlost, nego živa priča koja se iz godine u godinu nastavlja ispisivati novim generacijama.
