PAG – Tradicija, glazba i bogata kulturna baština ponovno su ispunili ulice Paga tijekom 15. Međunarodnog festivala čipke, jedne od najznačajnijih manifestacija posvećenih očuvanju i promicanju čipkarske baštine u Hrvatskoj i Europi.
Tijekom četverodnevnog programa Pag je još jednom potvrdio status međunarodnog središta čipkarstva, okupivši čipkarice, stručnjake i zaljubljenike u tradicijsku baštinu iz deset europskih zemalja – Belgije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Češke, Francuske, Mađarske, Malte, Portugala i Hrvatske.
Festival su organizirali Grad Pag, Turistička zajednica Grada Paga i Društvo paških čipkarica „Frane Budak”, uz pokroviteljstvo predsjednika Republike Hrvatske, Ministarstva kulture i medija RH, Zadarske županije i Turističke zajednice Zadarske županije.
Svečano otvorenje uz brojne uzvanike
Na svečanom otvorenju okupili su se brojni uzvanici iz Hrvatske i inozemstva, predstavnici državnih institucija, kulturnih organizacija i turističkog sektora. Okupljenima su se obratili predsjednica Društva paških čipkarica „Frane Budak” Neda Oros, direktor Turističke zajednice Zadarske županije Vanja Čvrljak, gradonačelnik Paga Stipe Žunić te izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske, župan Josip Bilaver, koji je službeno otvorio festival.
Tom je prigodom istaknuta važnost generacija paških čipkarica koje su strpljivo i predano prenosile znanje s koljena na koljeno, čuvajući jedno od najvrjednijih obilježja hrvatske kulturne baštine.
Glazba i ples uz baštinu
Svečani program otvorenja dodatno su obogatili nastupi Gradske glazbe Pag, Klape Galiota, Zadar Strings Quarteta, plesne udruge Kissa, KUD-a Družina, vokalne skupine Voxford te Dragice Fabijanić i Jelkice Tičić, koje su izvele tradicionalne paške napjeve. Nakon otvorenja održan je i slavljenički koncert Klape Sol povodom 30 godina djelovanja.
Izložbe, radionice i sajam
Posjetitelji su tijekom festivalskih dana mogli razgledati tematske izložbe postavljene u Galeriji paške čipke, Benediktinskom samostanu svete Margarite, Zbornoj crkvi Marijina Uznesenja, Gradskoj čitaonici i Etno kući KUD-a Družina. Program je obuhvatio stručna predavanja, radionice, susrete čipkarica, modnu reviju „Nosiva tradicija”, sajam „Najbolje od Paga” te niz kulturno-zabavnih sadržaja.
„Stara paška ulica” – povratak u prošlost
Posebnu pozornost privukao je program „Stara paška ulica”, u organizaciji Udruge Paška alka, koji je posjetitelje vratio u neka prošla vremena. Na starim paškim ulicama moglo se vidjeti kako čipkarice izrađuju pašku čipku, ribari krpaju mreže, pletu se boce i pere rublje na tradicionalan način, dok su se mještani družili uz karte i razgovor, oživljavajući svakodnevicu kakva je nekoć obilježavala život na otoku.
Umijeće starije od pet stoljeća
Paška čipka jedna je od najpoznatijih i najcjenjenijih tradicionalnih rukotvorina u Hrvatskoj, a zbog svoje ljepote, složenosti i kulturne vrijednosti često se naziva „bijelim zlatom” otoka Paga. Njezini počeci sežu u 15. stoljeće, kada je u Benediktinskom samostanu svete Margarite organizirana izrada čipke. Prema predaji, časna sestra iz Venecije prenijela je umijeće izrade čipke ostalim redovnicama, koje su potom toj vještini podučavale djevojke iz Paga.
Već u to vrijeme čipka se počela širiti izvan samostanskih zidina, a njezina elegancija i finoća ubrzo su privukle pozornost europskih dvorova. Početkom 20. stoljeća paške su čipkarice odlazile raditi na habsburški carski dvor u Beč.
Paška čipka prvotno je krasila dijelove narodne nošnje, posebice košulje i pokrivala za glavu, a bila je i neizostavan dio djevojačkog miraza. Danas je simbol identiteta grada Paga, vrijedan suvenir i umjetničko djelo koje pronalazi mjesto u suvremenom dizajnu, modi i nakitu.
Umjetnost satkana iglom i koncem
Za razliku od mnogih drugih europskih čipki koje se izrađuju pomoću batića ili na mrežastoj podlozi, paška čipka nastaje isključivo ručnim šivanjem iglom i tankim pamučnim koncem. Karakterizira je prepoznatljivi paški bod, iznimna gustoća izrade te stroga simetrija i matematička preciznost uzoraka. Tradicionalno su čipkarice motive učile napamet i prenosile ih usmenom predajom, bez pisanih predložaka. Danas se koriste papirnati predlošci, poznati kao ošpice, no izrada i dalje zahtijeva veliku koncentraciju, strpljenje i dugogodišnje iskustvo. Za izradu samo jednog centimetra paške čipke potrebno je i do šest sati rada. Dok se osnove mogu savladati tijekom radionica, za potpuno ovladavanje tehnikom potrebno je najmanje godinu dana.
Među najpoznatijim motivima nalaze se gusti i retki dintel, mušica, tri mendule, mendulica, pogačica, zupcić, kolumbar, listacić, sunašce, tambura i limuncin. Svaka čipkarica razvija vlastiti rukopis, no pritom mora poštovati tradicionalna pravila izrade. Upravo zato ne postoje dva potpuno jednaka primjerka.
Svjetsko priznanje hrvatskoj baštini
Vrijednost paške čipke potvrđena je i na međunarodnoj razini još davne 1937. godine na Svjetskoj izložbi u Parizu te osvojila zlatnu plaketu, a tehnika njezine izrade danas je upisana na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Uz UNESCO-ovu zaštitu, paška čipka nosi i status zaštićenog kulturnog dobra Republike Hrvatske.
„Paška čipka nije samo tradicija, već i vrijednost koja Pag i danas predstavlja u Hrvatskoj i svijetu. Ona je jedna od najvrjednijih stvari koje imamo”, istaknula je direktorica Turističke zajednice Grada Paga Martina Pernar Škunca.
U vremenu brze proizvodnje i masovne potrošnje, paška čipka ostaje simbol strpljenja, predanosti i umijeća koje je nadživjelo stoljeća. Dok se tanke niti konca pod vještim rukama čipkarica pretvaraju u jedinstvena umjetnička djela, Pag nastavlja čuvati tradiciju koja je odavno prerasla granice otoka i postala dio svjetske kulturne baštine.
Foto: Elvis Šmit / TZ Grada Paga
