VIŠKOVO – Obnovljena šterna u Mladenićima ponovno je postala mjesto susreta, pjesme i zajedništva, ugostivši novo izdanje manifestacije „Šterne – izvor života“, kulturno-scenskog i poetskog programa koji tijekom lipnja oživljava šterne diljem Općine Viškovo. Brojni posjetitelji uživali su u večeri ispunjenoj tradicijskim izričajem, glazbom, plesom i druženjem, potvrđujući još jednom koliko su šterne duboko utkane u identitet halubajskog kraja.
Manifestaciju organiziraju Turistička zajednica Općine Viškovo i Općina Viškovo, a održava se na šternama diljem općine, pretvarajući ove nekadašnje izvore života u male pozornice pod vedrim nebom. Upravo neveliki prostori oko šterni stvaraju posebnu atmosferu u kojoj su izvođači i publika povezani na jedinstven način.
Zavičajna priča kao uvod u večer
Program je otvorio Sanjin Mladenić, koji je okupljene poveo kroz priču o prošlosti i životu u Mladenićima. Njegovo kazivanje dalo je manifestaciji snažnu zavičajnu notu, podsjetivši kako su upravo šterne nekoć bile središta susreta, razgovora i druženja. U glazbenom dijelu programa nastupio je Alen Polić, glazbenik i interpretator čiji je umjetnički rad snažno povezan s glazbenom baštinom Hrvatskog primorja i Kvarnera.
Najmlađi donijeli poseban šarm
Poseban šarm večeri donijeli su najmlađi sudionici – djeca iz skupine Ježići Dječjeg vrtića Viškovo, koja su se predstavila spletom tradicijskih pjesmica, brojalica i igara. Njihov nastup na najljepši način pokazao je kako se ljubav prema baštini prenosi već od najranije dobi.
Publika je s velikim zanimanjem pratila i nastup Mješovitog pjevačkog zbora KUD-a Halubjan, društva bogate tradicije osnovanog 1908. godine. Zbor njeguje “domaću besedu”, lokalni glazbeni izričaj i tradicijske čakavske napjeve, a svojim je izvedbama dodatno naglasio zavičajni karakter manifestacije.
U programu su sudjelovali i mladi harmonikaši Moreno Srok, Fran Lučić i Dario Host, koji su se predstavili domaćim tradicionalnim pjesmama i pridonijeli opuštenom ozračju završnog dijela večeri.
Druženje je nastavljeno uz domaće kolače i piće, a još jedno izdanje manifestacije “Šterne – izvor života” potvrdilo je kako ovakvi programi imaju posebnu vrijednost kada okupe mjesto, izvođače i publiku oko zajedničke priče. A ta priča, ona čiji je djelić te večeri ispričao Sanjin Mladenić, samo je nastavak mnogo starijeg pripovijedanja – pripovijedanja koje na Halubju traje već gotovo dva stoljeća.
Šterna na Halubju nikada nije bila tek spremnik za vodu
U ovom krškom kraju, oskudnom prirodnim izvorima pitke vode, svaka je kap bila dragocjena. Mnogo prije nego što je voda potekla iz slavina, stanovnici halubajskih sela oslanjali su se na kišnicu koju su prikupljali u kamenim cisternama – šternama, kako ih ovdje od davnina nazivaju.
Kišnica se s krovova kuća, kamenim i limenim žljebovima, slijevala u podzemne spremnike iz kojih se voda izvlačila kantama, a kasnije i ručnim pumpama. Gradnja šterne bila je skup i zahtjevan pothvat, pa su privatne šterne nekoć bile rijetkost. Zato su se već početkom 19. stoljeća počele graditi komunalne šterne, smještene u središtima naselja. Gotovo svako mjesto na području Općine Viškovo imalo je svoju šternu – mjesto bez kojeg se nije mogao zamisliti svakodnevni život.
Mjesto okupljanja, a ne samo izvor vode
Na šternu se nije dolazilo samo po vodu. Ondje su se razmjenjivale vijesti, dogovarali poslovi, prepričavali događaji i odmaralo nakon rada u polju. Žene su vodu nosile u tradicionalnim drvenim posudama, dok su se mladi okupljali u večernjim satima, pjevali, plesali i stvarali prve ljubavne priče. Kroničari bilježe kako se upravo oko seoskih šterni rađala pjesma na čakavštini, a nedjeljna okupljanja često su trajala do kasno u noć.
Tragovi u povijesnim zapisima
Koliko su šterne bile važne, svjedoče i povijesni zapisi. Jedna od najpoznatijih nalazi se u samom središtu Viškova. Prema podacima objavljenima u novinama “Naša sloga”, još u vrijeme Marije Terezije ondje je podignuta šterna s carskim grbom, kako bi vojnici koji su prolazili ovim krajem uvijek imali pri ruci svježu vodu. Najstarija dokumentirana šterna na području općine nalazi se u Saršonima i sagrađena je 1857. godine, dok komunjska šterna u Kosima datira iz 1880. godine.
Svoje stare izvore vode i danas čuvaju Mladenići, Marčelji, Marinići, Skvažići, Globići i Široli, a mnoge su šterne zaštićene kao vrijedna kulturno-povijesna baština. Turistička zajednica Viškovo i Općina Viškovo posljednjih godina aktivno rade na njihovoj obnovi, a šterna u Mladenićima jedan je od recentnih primjera uspješne restauracije.
Kameni čuvari sjećanja
Manifestacija “Šterne – izvor života” zato nije samo kulturni program. Ona je podsjetnik da su upravo oko šterni nastajale priče, prijateljstva i uspomene koje su oblikovale identitet Halubja. I zato, kada se tijekom lipanjskih večeri uz stare kamene šterne začuju pjesma, smijeh i razgovor, one barem nakratko ponovno postaju ono što su oduvijek bile – izvor života.
