BAKAR – Dok su bakarskom rivom prolazile povijesne postrojbe, a mnoštvo posjetitelja iščekivalo spektakularnu pomorsku bitku u zaljevu, Bakar je još jednom pokazao kako svoju bogatu prošlost iz godine u godinu pretvara u živu priču. Središnji događaji Margaretinog leta su proslava zaštitnice grada svete Margarete (Margaretina) i rekonstrukcija znamenite bitke protiv Mlečana iz 1616. godine. Tako su i ove godine Turistička zajednica grada Bakra i Grad Bakar spojili povijest, tradiciju i suvremeni turistički sadržaj u jedinstvenu manifestaciju.
Grad kojeg stoljećima čuva sveta Margareta
Margaretino leto je manifestacija koja nosi ime u čast svete Margarete Antiohijske, zaštitnice grada Bakra, čiji se blagdan slavi 13. srpnja. Iako je nebeski zaštitnik bakarske župe sveti Andrija apostol, upravo je sveta Margareta tijekom stoljeća postala simbol grada i jedna od najvažnijih zaštitnica njegovih stanovnika. Rođena u 3. stoljeću u Antiohiji, sveta Margareta prema kršćanskoj predaji podnijela je mučeničku smrt zbog svoje vjere. U ikonografiji je prikazana sa zmajem pod nogama kao simbolom pobjede dobra nad zlom, dok se stoljećima štuje kao zaštitnica rodilja, trudnica, pomoraca i svih koji traže zaštitu od bolesti, nevremena i životnih nedaća.
U Bakru se njezino štovanje razvilo još u srednjem vijeku, a posebno mjesto zauzima relikvija njezine lijeve ruke koja se u gradu brižno čuva stoljećima. Još u 15. stoljeću podignuta je kapelica posvećena svetici, a 1658. godine, uz potporu hrvatskog bana Petra Zrinskog, proširena je u crkvu. Smatra se kako su i Frankopani pridonijeli širenju njezina obožavanja na ovom području, pa ne čudi što je upravo iz tog višestoljetnog mita izrasla današnja manifestacija Margaretino leto.
Spektakl koji oživljava stvarnu povijest
Dok je sveta Margareta bila duhovna zaštitnica Bakra, njegovi su stanovnici kroz stoljeća morali braniti i njegov strateški položaj. Smješten duboko u zaklonjenom zaljevu, Bakar je tijekom 16. i početkom 17. stoljeća bio jedna od najvažnijih habsburških luka na Kvarneru. Njegov je položaj imao iznimnu vojnu i trgovačku važnost, ali upravo ga je to često dovodilo na udar Mletačke Republike koja je željela ovladati istočnom obalom Jadrana.
Sukobi nisu započeli 1616. godine. Venecija je Bakar napadala desetljećima, a povijesni izvori bilježe napade još 1508., 1514., 1557., 1581. i 1592. godine. Razlog je bio uskočki rat na moru. Uskoci, koji su iz Senja i okolnih mjesta napadali mletačke brodove, nalazili su utočište i u Bakru, zbog čega je grad postao jedna od glavnih meta mletačkih vojnih pohoda. Vrhunac sukoba dogodio se tijekom Uskočkog rata između Habsburške Monarhije i Mletačke Republike, vođenog od 1615. do 1617. godine.
Posljednji pokušaj osvajanja Bakra
Dana 8. kolovoza 1616. godine pred grad je stigla snažna mletačka flota s dvadesetak galija. Napad je izveden istodobno s mora i kopna. Dok su brodovi topovima gađali gradske zidine, dio vojske iskrcao se kako bi grad napao s kopnene strane.
Malobrojni branitelji, koje su činili građani Bakra i uskoci, pružili su snažan otpor iz bakarskog kaštela. Opsada je trajala gotovo puna 24 sata, a preokret je uslijedio dolaskom pomoći iz Rijeke. Nekoliko stotina naoružanih mladića stiglo je braniteljima u pomoć preko Svetog Kuzma te napalo mletačke postrojbe s leđa. U završnici sukoba bakarski su topnici pogodili mletački zapovjedni brod, pri čemu je poginuo mladi zapovjednik flote. Nakon toga Mlečani su se povukli.
Bio je to posljednji pokušaj osvajanja Bakra. Već godinu dana poslije, sklapanjem Madridskog mira, završen je Uskočki rat, a mletačka mornarica više nije pokušavala napasti grad. Iako su gubitci bili veliki na obje strane, pobjeda je omogućila Bakru nastavak razvoja pod habsburškom upravom. Grad je tijekom sljedećih stoljeća izrastao u jedno od najvažnijih pomorskih i trgovačkih središta na hrvatskoj obali, a 1779. godine carica Marija Terezija dodijelila mu je status povlaštenog slobodnog kraljevskog grada.
Središnji program Margaretinog leta
Upravo je taj povijesni događaj danas središnji program Margaretinog leta. U rekonstrukciji svake godine sudjeluju povijesne postrojbe HV-a iz cijele Hrvatske, Gradska straža Bakar te članovi brojnih bakarskih udruga.
Topovski plotuni, pucnjevi iz kubura i pušaka, dimni efekti, vatrene eksplozije i završni vatromet stvaraju dojmljivu kulisu koja posjetitelje na trenutak vraća više od četiri stoljeća unatrag. Uz pomorsku bitku održani su i Margaretin sajam domaćih proizvoda, mimohod povijesnih postrojbi HV-a te bogat gastronomski i zabavni program.
Više od obične manifestacije
Margaretino leto tijekom godina preraslo je okvire tradicionalne pučke proslave i postalo jedan od prepoznatljivijih kulturno-povijesnih događaja na Kvarneru. Ono istodobno čuva uspomenu na zaštitnicu grada, njeguje stoljetnu vjersku baštinu te podsjeća na povijesnu pobjedu kojom je Bakar obranio svoju slobodu.
Spoj duhovne tradicije, autentične povijesti i atraktivnog uprizorenja još je jednom potvrdio kako Bakar svoju prošlost ne promatra kao uspomenu, nego kao živ dio identiteta koji iz godine u godinu privlači sve veći broj posjetitelja.
