LASTOVO – Iz Ministarstva kulture i medija RH stiže lijepa vijest. Glasi da je Lastovski poklad, jedinstveni pokladni običaj tradicijske kulture otoka Lastova, upisan u UNESCO-ov Registar dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta. Hrvatska nominacija pozitivno je ocijenjena na 20. sjednici UNESCO-ovog Međuvladinog odbora za očuvanje nematerijalne kulturne baštine, koja se održala od 8. do 13. prosinca u New Delhiju u Indiji.
Lastovski poklad upisan je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske na inicijativu lokalnih vlasti i uz podršku stručnjaka i Instituta za etnologiju i folkloristiku 2008. godine. Najstariji sačuvani opisi Lastovskog poklada zabilježeni su u rukopisu Baltazara Bogišića u Cavtatu u kojem se nalaze dva opisa, autora Luke Zore i Melka Lucijanovića iz 1877. Po narodnoj predaji, vezan je uz dalmatinske otoke krajem 15. stoljeća.
Pokladno razdoblje na Lastovu počinje blagdanom svetog Antona, 17. siječnja, ili ako se Pokladarsko društvo dogovori počinje ranije, od Tri kralja, a traje do Čiste srijede. U povorci sudjeluje cijela zajednica, predvođena skupinom pokladara koja organizira razne događaje. Osim uniformirane karnevalske skupine sa sabljama, u povorci sudjeluju i “lijepe maske”, koje posjećuju kućanstva gdje izvode “pokladarsko kolo” uz pratnju lijerice. Povorku predvodi član posade s magarcem koji na leđima nosi slamnatu lutku. Ta se lutka, Poklad, tri puta spušta niz uže obješeno s najvišeg vrha do dna sela, uz zvučnu pratnju. Vrhunac karnevala je paljenje Poklada.
Želeći što bolje sačuvati Lastovski poklad od budućih mijena, Pokladarsko društvo je 1999. sastavilo prijedlog Statuta Lastovskog poklada odnosno Odluke o Lastovskom pokladu s detaljnim kronološkim opisom slijeda zbivanja u vrijeme poklada uz pravila koja se moraju poštivati.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, istaknula je da je ovo treća hrvatska nominacija u Registru, te da Hrvatska “intenzivno radi i na promicanju međunarodnog razumijevanja, suradnje i kulturne raznolikosti putem multinacionalne nominacije kojih do sada ima šest”, piše Hina.
Ovo je 33. po redu hrvatsko kulturno dobro upisano na jednu od UNESCO-ovih popisa.
