Tavankut, mjesto u Bačkoj na sjeveru Vojvodine, nedaleko od Subotice, ponovno je bio domaćin svečane proslave Dužijance, jednog od najprepoznatljivijih običaja bunjevačkih Hrvata. Ova stoljetna žetvena svečanost, koja se njeguje u svim mjestima Bačke gdje žive Hrvati, simbol je zahvalnosti Bogu za završetak žetve, ali i važan izraz očuvanja kulturnog, narodnog i vjerskog identiteta zajednice.
Svečana misa u znaku zahvalnosti
Središnji dio proslave bilo je svečano misno slavlje u crkvi Presvetog Srca Isusova koje je predvodio mons. dr. Andrija Anišić, predsjednik Udruge bunjevačkih Hrvata „Dužijanca“. U propovijedi je naglasio kako je rad u Božjoj zamisli čovjeku darovan kao radost, no da grijeh i ljudski nemar narušavaju sklad stvorenoga svijeta. Podsjetio je kako su i čovjek i priroda ranjeni grijehom te istaknuo važnost zahvalnosti za Božje darove i očuvanja običaja koji potiču na zahvaljivanje za plodove zemlje. Upravo je Dužijanca, poručio je, prilika da se obnovi svijest o povezanosti čovjeka, rada i prirode.
Na kraju misnog slavlja župnik vlč. Marijan Vukov zahvalio je svima koji su sudjelovali u organizaciji i dostojanstvenom obilježavanju ovogodišnje Dužijance, a slavlje je zaključeno pjevanjem himne „Tebe Boga hvalimo“.
Bandaši na čelu svečanosti
Ovogodišnju Dužijancu predvodili su bandašica Milica Tikvicki i bandaš Nemanja Pokornić, uz malu bandašicu Mariju Žarić i malog bandaša Ivana Vojnića Mijatova. Posebno dojmljiv trenutak bio je prinos kruha na oltar, koji su u skladu s dugogodišnjim običajem prinijeli mali bandaši, simbolično zahvaljujući za ovogodišnji urod.
Svečanosti je dodatnu ljepotu dala i tradicionalna kruna od slame, koju je ove godine izradila poznata tavankutska naivna umjetnica Jozefina Skenderović, nastavljajući bogatu slamararsku tradiciju po kojoj je Tavankut nadaleko poznat.
Folklor i običaji nakon misnog slavlja
Po završetku mise ispred crkve članovi Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Matija Gubec“ izveli su prigodan kulturno-umjetnički program i tradicionalno kolo, čime je slavlje nastavljeno u ozračju pjesme, plesa i narodnih običaja. Program je zaključen večernjim Bandašičinim kolom, jednim od najiščekivanijih dijelova proslave.
Tavankut – čuvar bunjevačke baštine
Osim po Dužijanci, Tavankut je poznat i kao jedno od najvažnijih kulturnih središta bunjevačkih Hrvata te kao svjetski prepoznatljivo mjesto slamarstva – jedinstvene umjetničke tehnike izrade slika i ukrasnih predmeta od pšenične slame. Upravo se u spoju vjere, tradicije, narodnih običaja i umjetnosti najbolje očituje posebnost ovog mjesta koje već više od jednog stoljeća brižno čuva i prenosi svoju bogatu baštinu.
Dužijanca u Tavankutu tako je i ove godine potvrdila kako nije samo proslava završetka žetve, nego živa tradicija koja kroz zahvalnost, običaje i zajedničko slavlje nastavlja povezivati bunjevačke Hrvate s njihovim korijenima i kulturnim nasljeđem.
Foto: Klara Dujak
