OMIŠALJ – Dok je sunce igralo pomalo “pokvarenu igru”, a sjeverac grickao i kožu i kosti Omišljem se koledvalo. Čestitalo se sumještanima, dolasku mladog ljeta i završetku zime, hladnoće i tame. Omišljani su koledvare (kolijane) dočekivali i častili, što bi se reklo – prema tradiciji i mogućnostima. Sve u svemu puno veselja, pjesme, zvuka sopila, teneca i dobrih želja.
Kolijani su bili u “akciji koledvanja” oba dana vikenda – od subote ujutro kad su krenuli iz kuće djevojke najmlađeg člana skupine i noseći zastavu, simbol Majke Božje, obilazili mjesto do odlaska na nedjeljnu misu na kojoj je poseban naglasak stavljen na koledvare i važnost očuvanja tradicije. Nakon mise uslijedilo je druženje uz prigodan domjenak, mnoštvo smijeha, dobre vibre i zajedništva.
Doris Kedžo iz KUD-a Ive Jurjević sažela je dvodnevno događanje riječima:
– Počelo se okupljanjem kolijani va kući od divojki najmlajega muškoga (Mare Volarić). Tamo je najmlađa svome partneru predala bandiru s kojom se kolija po mestu, a njegova je glavna misija oba dana paziti na bandiru. Čitav se dan obilazilo po kućama gdje kolijane domaćini dočekuju s darovima.
U nedjelju ujutro našli su se kod najstarijeg muškoga odakle su otišli po žene. Svi su se uputili na misu koja započinje predajom omišjanskog kolača kojeg je pripremila najstarija žena. Ona ga je odnijela do oltara velečasnom i vatili su se do škropilnice, odakle je najstarija blagoslovila sve kolijane. Nakon mise kolijani su pošli na ručak, a nakon ručka tencali na Placi i družili se, do večere.
Odgovor na pitanje – kako je nastala koledva u Omišlju našli smo na internet stranicama Općine Omišalj gdje piše:
– Koledva pripada zimskom ciklusu ophodnji Omišljem, uz čestitanje na dolasku mladog ljeta, time i završetka zime, hladnoće i tame. Raširen na Mediteranu, običaj je pretpovijesnog postanka, povezan s rimskim novogodišnjim svetkovinama kasnije uklopljenim u kršćanske rituale blagoslova ljudi i okoliša (sela, polja) u kojima je nekada sudjelovalo cijelo mjesto.
U prošlosti su u Omišlju kolijani sa sopcima obilazili kuće uz kanat (posebne pjesme s refrenom: fiole, fiole…) da bi na kraju ophodnji priredili zajedničko slavlje vičiru i tenec (večeru i ples) s prikupljenim darovima (vino, kobasice, špeh, kolač).Koledva se nadovezuje na rituale zazivanja plodnosti i novog roda pa se preklapa s pusnim običajima ophodnji maškara, babana.
