BAKAR – Postoje gradovi koji svoju povijest čuvaju u muzejima, iza stakla i s natpisima „ne dirati“. Bakar to ne radi. Bakar je u nedjelju navečer jednostavno otvorio vrata Gornjega grada i pustio prošlost da iziđe na ulicu, sjedne za stol, ponudi vam čašicu Bakarske vodice ili medice i ispriča priču koju inače čuvaju samo kamenje i tišina.
Tako je bilo ove nedjelje, 21. lipnja, kada je stara gradska jezgra po tko zna koji put postala pozornica manifestacije „Šetnja kroz povijest“ – jednog od najiščekivanijih programa Turističke zajednice Grada Bakra i ovogodišnjeg Margaretinog leta.
Dok se dan polako gasio, a kamen Gornjega grada hvatao onu posebnu, toplu nijansu kasnoga lipanjskog sutona, uličice su se punile koracima onih koji su došli vidjeti grad koji je na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće bio najveći po broju stanovnika u tadašnjoj Banskoj Hrvatskoj. Teško je to zamisliti gledajući današnji mirni, gotovo intimni Bakar, no upravo je u tome čar ove večeri koja ne dopušta da išta promakne ili se, ne daj Bože, zaboravi.
Mirisi i okusi gornjega grada
Brojni prostori Gornjega grada širom su otvorili vrata, kao da je čitava jezgra na jednu večer odlučila skinuti maske svakodnevice. Mnoge bakarske udruge i pojedinci dočekivali su posjetitelje prezentacijama starih običaja, a u zraku se osjećao miris koji ne pripada ovom stoljeću – miris bakarske torte, baškota, brudeta, grobničkog sira i palente.
Budući da Kvarner ove godine nosi titulu Europske regije gastronomije, grad se te večeri želio pohvaliti i okusima koji su nekoć hranili bakarske pomorce na dugim plovidbama. Baškot, taj dvaput pečeni kruh, suh poput starog pergamenta, mogao se čuvati mjesecima te je bio nezaobilazan suputnik na moru. Godine 1919. u Parizu osvojio je zlatnu medalju za kvalitetu, potvrdivši da se ni najjednostavnija hrana ne mora stidjeti pred svijetom.
Skrivena riznica u katakombama
Srce večeri ipak je kucalo na drugom mjestu – u katakombama ispod bakarske konkatedrale sv. Andrije apostola, koja potječe iz 12. stoljeća, a svoj današnji izgled nosi od 1853. godine. Ondje je po prvi put javnosti otvorena izložba „Skrivena riznica Bakra“.
Tko je sišao u te podzemne prostore, sišao je u tišinu koja pamti stoljeća: među relikvije koje su desetljećima bile skrivene od pogleda, šutljive čuvare duhovne povijesti grada koji je svoj identitet i vjeru oblikovao usporedno s pomorstvom i trgovinom. Malo je gradova na Kvarneru u kojima se sakralna baština i ribarska svakodnevica tako prirodno isprepliću, a upravo je to isprepletanje ova manifestacija pokušala – i uspjela – dočarati.
Ribarska priča u turskoj kući
Nedaleko crkve, u Turskoj kući, zdanju iz 14. stoljeća, ovogodišnje izdanje „Šetnje kroz povijest“ donijelo je i otvorenje Interpretacijskog centra „O ribi“, posvećenog bogatoj ribarskoj tradiciji Bakarskoga zaljeva. Mreže, guc, stari alati i razglednice koje šapuću o vremenima kada je riba bila kruh svagdašnji – sve je to kroz suvremenu interpretaciju i virtualnu stvarnost dobilo novi život. Jer Bakar ne čuva prošlost samo da bi je se sjećao, nego da bi je darovao svakome tko prođe njegovim ulicama.
Kaštel kao završnica večeri
Dok se Gornji grad polako predavao večeri, dječji glasovi i koraci bakarskih mažoretkinja unijeli su lakoću među stare zidine, a vrhunac je, kao i uvijek, bio rezerviran za Kaštel – frankopansku utvrdu koja stoljećima bdije nad zaljevom.
Ispred njegovih zidina, koje su nekoć promatrale galije i mletačke jedrenjake, odjekivali su veseli glasovi mališana iz Dječjeg vrtića Fijolica i mladih nogometaša Nogometnog kluba Borac kojeg su 1919. godine osnovali učenici slavne Pomorske škole pod nazivom Nauta, što je još jedan dokaz da se starina i sadašnjost u Bakru ne sukobljavaju, nego odjekuju u istome tonu.
Priče, okusi i sjećanja
Posebnost „Šetnje kroz povijest“ oduvijek je njezina dostupnost svim generacijama – djeci koja prvi put čuju za Frankopane, starijima kojima ti zidovi čuvaju uspomene na vlastito djetinjstvo te gostima koji su tek otkrili da Bakar postoji.
Kada su se posljednji glasovi ispred Kaštela utišali i kada su posjetitelji krenuli niz iste kamene stube kojima su nekada silazili bakarski pomorci, ostalo je jasno samo jedno: Bakru nisu potrebne rekonstrukcije ni kostimi da bi oživio prošlost. Dovoljno je da otvori vrata. Sve ostalo – priče, okusi i sjećanja – već čekaju unutra, strpljivo, stoljećima.
“Šetnja kroz povijest“ ponovno oživjela stare bakarske priče
„Šetnja kroz povijest“ tradicionalna je kulturno-turistička manifestacija koju organizira TZ Grada Bakra pod vodstvom Sonje Jelušić Marić u suradnji s bakarskim udrugama jedan je od atraktivnijih događaja u sklopu „Margaretinog leta“. Ove godine najzanimljiviji dio programa bilo je otvorenje izložbe „Skrivena riznica Bakra“, kojom su prvi put javnosti predstavljene vrijedne relikvije u katakombama bakarske konkatedrale sv. Andrije apostola. Za njihovo prikupljanje, sortiranje i pripremu izložbe najzaslužniji je velečasni Zdenko Lendl. Još jedna posebnost ovogodišnje šetnje bilo je otvorenje Interpretacijskog centra „O ribi“, smještenog u Turskoj kući. Postav Centra kroz suvremenu interpretaciju predstavlja bogatu ribarsku tradiciju Bakra i okolice, a kroz centar je znatiželjnike provela Maja Šepac Rožić. Za okrjepu i degustaciju autohtonih jela brinule su se dobro raspoložene članice Udruge Bakarska žena te članovi Udruge Bakarska gospoda i kapitani, dok su tradicijsku obuću izrađivale vješte ruke članica Udruge Eko etno s Krasice, šivajući „papuči“, obuću koja se u ovom kraju nosila prije i poslije rata. Šetnja se nastavila uz stručni obilazak vodiča Bože Štrbca sve do nezaobilazne Bakarske straže pred Kaštelom, u kojem se mogla razgledati izložba maketa brodova Luciana Kebera. Pred Kaštelom su nastupili mališani Dječjeg vrtića Fijolica i Bakarske mažoretkinje, koji su bili uvertira u glazbeno putovanje s Markom Toljom. Među brojnim posjetiteljima koji su te večeri prošetali bakarskim ulicama bio je i gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić, dijeleći s građanima i gostima još jedno putovanje kroz stoljeća gradske povijesti. Manifestacijom „Šetnja kroz povijest“ na poseban se način oživljavaju priče, običaji i identitet grada te iz godine u godinu privlači sve veći broj “šetača” željnih autentičnog doživljaja Bakra.
