Kumpanjija Pupnat

otok Korčula

Kumpanjija je povijesni naziv za oružanu postrojbu naselja Pupnat na otoku Korčuli koja je u davnoj prošlosti branila i obranila svoje mjesto i otok Korčulu od mnogobrojnih nadirućih neprijatelja (osvajača i pljačkaša – gusara)

Kumpanjijom zapovijeda i donosi odluke "Vlada Kumpanjije" sastavljena od kralja, suca debelog i suca tankog (tananog).

O društvu

Kumpanjija bi svaku onodobnu dobivenu bitku proslavila žrtvovanjem vola uz izvođenje posebne bojevne igre – plesa od boja (Kumpanjije) i slavljeničkog plesa – starog bala u paru sa svojim suprugama ili svojim djevojkama obučenim u folklornu nošnju.

Pupnaćani su 1997. godine obnovili svoju staru vitešku i junačku igru s mačevima “kumpanjiju”, koja je zadnji put izvedena 1948. godine.

Ona je u biti slična kumpanjijama u Čari, Smokvici i Blatu ali se mora reći da ima još više sličnosti sa “moštrom” iz Žrnova. Ovo je i razumljivo ako se znade da su nekada ova dva susjedna mjesta bila pod istom i svjetovnom i crkvenom administracijom.

Ono što se posebno pripovijeda i što Pupnatu služi na čast je činjenica da se nekad za igranje kumpanjije u bilo kojem starom mjestu na Korčuli trebalo zatražiti za to dopuštenje vrhovnog “kralja” kumpanjije u Pupnatu. I sami Žrnovci koji imaju svoj Statut iz godine 1620. bili su dužni poštivati također ovo pravilo. Možda je i za ovu čast presudnu ulogu imalo osmatranje neprijatelja na moru, odnosno propuštanje putnika i dolaznika na Korčulu na relaciji Pelješac-Korčula t.j. Viganj-Kneže. Tu se dakle u Pupnatu na djelu vršila stanovita jurisdikcija. (Korčulanske župe – Don Božo Baničević 1998. godine)

Pupnat 02.11.2019. Kumpanija Pupnat , bojevni plesovi otoka Korčule Foto Marko Gracin

Specifičnost

Kumpanjija i stari bal koji se svake godine igraju u Pupnatu 5. kolovoza prigodom dana mjesnog crkvenog blagdana Gospe od Sniga (Snijega) uspomena je na časne pobjede oružanih postrojbi sastavljenih od bojovnika svojih prednika.

Ista se izvodi uz zvukove mišnjice i bubnja.
Dotična Kumpanjija je sastavljena od 30 do 40 bojovnika (kumpanjola – ratnika) koje predvodi kapetan i bojovnika sa specijalnim mačem zaduženog za žrtvovanje vola, od jednog bojovnika sa zastavom RH (barjaktara) i bojovnika koji udara po viteškom bubnju (dobošu) te od jednog bojovnika koji svira mišnjicu (frulu povezanu s mijehom od ovčje kože).

Bojovnici su obučeni u jednobrazno kreirane odore i opremljeni metalnim mačevima po uzoru na one iz 16. stoljeća naše ere.
Odoru bojovnika čine: bijela košulja, crne široke hlače dokoljenke u obliku krnjeg stošca, svileni pojas (pas), vunene ručno pletene čarape dokoljenke (bičve), crne plitke cipele, tapecirani prsluk (jelek) protkan dekorativnim debljim koncem jarkih boja ukrašen srebrnom dugmadi (tokama), plitka okrugla kapa (bareta) na kojoj je utkan grb Kumpanjije u obliku križa i unikatne krune na koju je privezan končani privjesak (kerica) uz njenu lijevu stranu.

Prije svake izvedbe bojevog plesa na mjesnom trgu (pijaci) kumpanjoli s mačem na lijevom ramenu uhvaćenom za vršak pješice odlaze po svoju Vladu i mjesnog svećenika.
Bojovnike u ophodnji do kuća u kojima oni stanuju predvodi barjaktar sa zastavom na desnom ramenu iza kojeg koračaju bubnjar, svirač mišnjice, bojovnik sa specijalnim mačem i ostali bojovnici na čelu s kapetanom. Ritam koraka diktira bubnjar uz potporu svirača mišnjice.

Svećenik potom kralja, suce i bojovnike povede u mjesnu crkvu Gospe od Sniga (Snijega) u kojoj im uputi blagoslov za uspješno izvođenje zahtjevnog bojevog plesa.

Pred vratima suca tananog/debelog ili kralja bojovnici zapjevaju tekst sljedećeg sadržaja: O, naš suče tanani – debeli, (kralju plemeni´- plemeniti) evo tvoji sokoli. Evo tvoji sokoli, došli su te pohodit. Da si od srebra il´od zlata, izaša bi nam na vrata.

Kad se sudac ili kralj pojavi na vratima, bojovnici zapjevaju:
Evo nam ga, Bogu fala (hvala)!

Pred vratima svećenika bojovnici zapjevaju: Dobra večer naš župniče ode, na dobro Vam svetkovina dojde. Na dobro vam svetkovina dojde, da bi Bog da´(dao) i do lita (ljeta) ode, da bi bog da i do lita ode.

Nastup bojovnika (kumpanjola) pred publikom otvara barjaktar plešući trokorak sa svojom višemetarskom državnom zastavom. Potom kapetan bojovnika traži kraljevo dopuštenje za izvođenje plesa od boja i dozvolu za žrtvovanje vola. (Žrtvovanje vola je ukinuto 1997. godine). Kralj sa štapom u ruci uz dvojicu sudaca u stojećem položaju pažljivo nadzire izvođenje bojevog plesa.

Završetkom izvođenja bojevog plesa od trinaest (13) dijelova – punata (figura), koji ima i elemente takozvanog lančanog plesa u kojem svaki bojovnik drži mač u svojoj desnoj ruci, dok istovremeno sa svojom lijevom rukom drži vršak mača bojovnika iza sebe, započinje stari bal koji se pleše u paru sa ženskom osobom obučenom u folklornu nošnju na čelu s kraljem Kumpanjije.
Potom kralj poziva nazočnu publiku da zajedno s kumpanjolima i ženskim osobama obučenim u folklornu nošnju zaplešu valcer i polku i to uz uzvik “Svi u bale”.

Slavlje uz ples obično traje do kasno u noć.

O Pupnatu

Pupnat je naselje u unutrašnjem istočnom dijelu otoka Korčule, oko 12 kilometara zapadno od grada Korčule. Selo se nalazi na regionalnoj cesti koja teče duž otoka. Ima oko 500 stanovnika i najmanje je selo na Korčuli.

Ime sela, prema nekim tumačima, potječe od “pampinata ” (pampinātus), što znači porast lišća vinove loze.
Iliri su živjeli oko sela na području Mocila gdje su pronađeni ostaci ilirskih grobova. Položaj sela izabrali su njegovi doseljenici na brdovitom dijelu otoka, da ga se ne opazi s mora i na taj je način Pupnat preživio zaštićen od gusara kroz stoljeća.

Grobljanska crkva svetog Jurja prvi put se spominje 1383., a trobrodna župna crkva Gospe Snježne podignuta je nakon 1620. godine. Glavni blagdan Pupnata je Gospa Snježna – lokalno nazvana Gospa od Sniga (5. kolovoza), kada se osim vjerskog blagdana organiziraju i zabavni i kulturni programi. Drugi važan datum za ljude Pupnata je 24. kolovoza kada je njihov festival ‘Blazeni Marko od Pupnata’.
Glavna zanimanja stanovnika sela su poljoprivreda i turizam. Na selu posjetitelji mogu kupiti prvoklasnu domaću hranu: vino, pršut, maslinovo ulje, rakiju, med, sušeno bilje i voće.

Obitelji iz Pupnata vlasnici su uvale Kneza na sjevernoj obali otoka, s nizom kuća i vila iznajmljenih turistima. Iz Pupnata se cesta penje gotovo do vrha otoka odakle se pruža prekrasna panorama sve do otoka Mljeta na jugoistoku i otoka Lastova izravno na jugu.

Skriven u dolini između visokih brežuljaka, Pupnat je vrlo ugodno i zanimljivo odredište posjetitelja. To je polazna točka za niz zanimljivih pješačkih tura: do vrha otoka (Klupca, 568 metara), do sela Račišće i Kneza, na sjevernoj obali, doline Zukovice na južnoj obali i do grada Korčule preko Zrnova, sve pretpovijesnim pješačkim stazama (oko 3 sata hoda). Također, na brdo Veliki Hom.

Južna obala obuhvaća prekrasne uvale na otoku Korčuli: Bačvu, Smokvu, Pupnatsku Luku i Ripnu. Sve imaju lijepe šljunčane plaže dostupne i pješice, kao i asfaltiranim cestama.

Zanimljiva je i nova cesta od Pupnata do Cara do koje se može doći i starom cestom uz obalu. Ova zmijska cesta prolazi kroz Pupnatsku Luku, prekrasnu uvalu na južnoj strani otoka, s čistom šljunčanom plažom i nevjerojatnim tirkiznim bojama vode. Nekada je bila dostupna samo pješice, ali prije nekoliko godina izgrađena je šira cesta pa je Pupnatskoj luci moguće pristupiti i automobilima, biciklima i skuterima.

Pupnat se nalazi na regionalnoj cesti koja teče duž otoka i najstarije je od svih pet starih seoskih naselja, koja su smještena u unutrašnjosti otoka Korčule, a udaljen je 10 km od grada Korčule.

otok Korčula