Orlec, otok Cres
Folklorno Društvo Orlec
Stanovnici Orleca generacijama čuvaju i njeguju tradiciju. FD Orlec godišnje ima dvadesetak nastupa na raznim manifestacijama u zemlji i inozemstvu, a osim nastupa na Smotri folklora u Zagrebu i to više puta, bili su dijelom i Vinkovačkih jeseni, Istarske smotre folklora, kao što su tradiciju svoga mjesta i otoka prikazali i na nastupima u brojnim europskim državama.
O društvu
Premda nemaju velik broj članova, u zadnje vrijeme ima puno pozitivnih pomaka. Imaju novog mladog svirača na mehu, čime su riješili problem koji ih je godinama mučio. Dobili su svoju prostoriju u zgradi bivše škole u Orlecu, u kojoj imaju stalni postav svojih nošnji, tako da se njihovo »blago« može vidjeti i izvan nastupa. Pokrenuli su »Mići folklor« u kojem djeluje deset parova malih folkloraša. Izradili su nošnje za djecu i odrasle kako bi mogli zainteresirani pristupiti društvu.
Kako je nošnja i nakit, pogotovo ženska, original sačuvana i predmet nasljeđivanja, dosad su članovi bili samo oni koji su posjedovali svoju nošnju. U organizaciji Društva pokrenut je i »Međunarodni festival meha« koji će se ove, 2020. godine godine održat jubilarno po deseti put. Odnedavno organiziraju i »Susret dječjih folklora s Kvarnera«.
Smatraju da je veoma važno da se njihov folklor održi, jer meh, tanec, originalna nošnja i nakit, predstavljaju živu tradiciju, ne samo Orleca već čitavog otoka Cresa.
ORLEČKA NOŠNJA
Ženska nošnja sačuvana je u originalu do današnjih dana dok je muška šivana prema sačuvanim primjercima.
Nošnja u kojoj orlečki folkloraši nastupaju spada u tzv. svečanu nošnju koja se koristila prilikom vjenčanja i velikih svetkovina, i na njoj prevladavaju crvena, žuta i zelena boja, dok u nesvečarskim nošnjama dominariju plava i ljubičasta.
Posebna vrijednost je sačuvani nakit koji je i danas predmet nasljedstva, a sastoji se od KOLARI, nakita od koralja vezanih u tri niza. Najbogatije djevojke i žene nosile su tri ogrlice s po tri niza, naslagane po redu od najgornjih i najsitnijih do najdonjih i najkrupnijih. Potom su tu i MEDAJI, ogrlice od niza starih pozlaćenih novaca, srca i križeva, te ŠKAPULARA, posebna kutijica u kojoj se nosio blagoslov.
Specifičnost
TANEC PO STARU sastoji se od tri dijela – tanec na okolo, tanec z mesta i polka. Folklorni nastup izvode plesači u paru (copie) krećući se u krug i izvodeći plesne figure.
Ples prati glazba koju stvara MEH (tradicijsko glazbalo otoka Cresa).
O Orlecu
Orlec je mjesto smješteno u središnjem dijelu otoka, a nalazi se na visini oko 240 metara nadmorske visine, na udaru velebitske bure, gdje se na strmim liticama iznad mora, gnijezdi bjeloglavi sup.
Bjeloglavog supa lokalno stanovništvo zove »orel« pa se pretpostavlja da je mjesto dobilo po njemu ime. Orlec se u starim zapisima prvi put spominje 1397. godine, a danas u Orlecu živi osamdesetak ljudi. Stanovništvo je tradicijski usko vezana uz ovčarstvo.
To je zajednica vrijednih i radišnih ljudi, koji su kroz stoljeća sačuvali svoj dijalekt, nošnju, pjesmu, meh i tanec. Sve se to manifestira 17. siječnja, na blagdan sv. Antona, zaštitnika Orleca i njegovih žitelja.
