Folklorni Ansambl "Dr. Ante Starčević"

Gospić, Ličko-senjska županija

U veljači 1996. godine, Pučko otvoreno učilište "Dr. Ante Starčević" Gospić, osniva folklornu sekciju. Omasovljenjem broja članova folklorna skupina prelazi u Folklorni ansambl "Dr. Ante Starčević". Ansambl uspješno radi sa četrdesetak članova na oživljavanju tradicijskih običaja Like.

Tijekom rada usvojili su više ličkih pjesama i plesova, a postavili su i scenski obradili pet narodnih običaja koje je dokumentirala i HRT-a

Gospic 04.10.2019. Kud Ante Starcevic iz Gospica pokazao licke obicaje iz davnina Foto Marko Gracin

O ansamblu

“Ličko prelo”, narodni običaj u kojem je prikazano kako su se u Lici provodile duge zimske noći, “Lička prošnja”, običaj prošenja djevojke, “Lička svadba”, običaj svadbovanja u djevojačkoj kući i odlazak svatova od kuće te dolazak u mladoženjinu kuću, “Pavenka”, običaj spremanja i darivanja djevojke dan prije, te “Šibači”, običaj obilaženja kuća i darivanja za mladih za vrijeme Božićnih blagdana.

Tijekom 22 godina neprekidnog rada sudjelovali su na mnogim kulturnim manifestacijama u zemlji i inozemstvu. Dobitnici su mnogobrojnih nagrada i priznanja kako za originalnost nošnji tako i za izvornost sačuvane kulturne baštine. Rade u tri skupine – izvornoj, koreografiranoj i dječjoj skupini.

Prije tri godine pokrenuli su program dječjeg folklora radi poticanja rada dječjih skupina u folklornim društvima Ličko-senjske županije. To je rezultiralo i osnivanjem večeg broja dječjih folklornih u KUD-ovima pa su 12. travnja 2019. godine organizirali i 1. županijsku smotru dječjeg folklornog stvaralaštva u Gospiću.

Gospic 04.10.2019. Kud Ante Starcevic iz Gospica pokazao licke obicaje iz davnina Foto Marko Gracin

Specifičnosti

LIČKO PRELO – u kasnu jesen i početkom zime noći su bile sve duže, a poslovi vani uglavnom završeni i ljudi su se više zadržavali u kućama oko ognjišta. Zimske večeri tako su služile za obiteljska druženja i razgovore, a u većini i poslove oko pripreme djevojačkog miraza. Pa su tako druženja služila da se brže urade poslovi oko predenja i prerade vune, čijanja perja, rezanja starih krpa za tkanje pa i komušanja kukuruza. Osim što bi se brže uradili navedeni poslovi prilike su to bile da se mladi zabave, upoznaju, pa i zaljube, a stariji da doznaju novosti u selu upoznaju bolje jedni druge.

Kako je to izgledalo? Prela su pripremale djevojke, tog dana bi pripremile uštipke i domaće rakije i najčešće perje koje bi se čijalo ili vunu koja bi se prela. Prelo bi planirale početkom tjedna, a usmenom predajom vijest bi se proširila i u susjedna sela. Djevojke koje su pozvane u prelo došle bi ranije kako bi se podružile i popričale o novostima, a kasnije bi dolazili momci kojima su pojedine djevojke dojavile, sa sviračima. Tada bi se događale razne šale, podbadanja, poneka i svađa zbog djevojke. Osmišljavali su razne igre u kojima su sudjelovali jedni i drugi kako bi se poljubili, igre pošte, propadanja, cigananje… Momci su se tada hvalili svojom vještinom nadmudrivanja kako bi bili zapaženi.

Nakon završenog posla pojeli bi se uštipci, zasviralo i zapjevalo. Znalo se dogoditi ako je kuća slabija da prilikom plesanja propadne pod, a kako je ispod kuće većinom bila staja s blagom završili bi u društvu životinja. Bez obzira na sve prela su bila važan element u životu Ličana.

O Gospiću

Gospić je glavno, kulturno, upravno i gospodarsko središte Ličko-senjske županije, te ujedno i sjedište Gospićko-senjske biskupije. Zemljopisno, grad se smjestio u središtu Like uz rijeku Novčicu. Danas se Gospić sastoji od 50 gradskih naselja te broji više od 12 tisuća stanovnika.

Prvi začeci grada Gospića zabilježeni su u 13. stoljeću kada se spominje naselje Keseg, a utemeljuje se krajem 17. stoljeća u vrijeme vojne krajine i od tada se postepeno urbanizira i postaje središtem ličkog kraja. O povijesnoj važnosti svjedoči kulturno-povijesna jezgra Gospića kao zaštićeno kulturno dobro koju obilježavaju tipični vojnokrajiški objekti i neostilske katnice te tradicijska arhitektura vidljivi u urbanoj matrici Grada. Prostor grada Gospića obilježavaju brojne sakralne građevine i utvrde, kulturni spomenici te kulturno srednjovjekovno nasljeđe poput glagoljskih knjiga – Misal Kneza Novaka Disislavića iz 1368., Berlinski misal 1402., Ročki misal, Brevijar iz 1485., Brevijar iz doba Anža Frankopana 1379. i 1387. godine.

Od sakralne baštine Grada izdvaja se Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije kao primjer tipizirane krajiške crkve 18. st. koja je svojim oblikovanjem rijedak primjer sakralne arhitekture graničarskog naselja ličke regije. Prije 20 godina postaje katedralna crkva novoosnovane biskupije.

Gospić je danas moderno županijsko središte u kojem djeluju tri osnovne i dvije srednje škole, te Odjel za nastavničke studije Sveučilišta u Zadru i Veleučilište “Nikola Tesla”. Od kulturnih ustanova u gradu djeluje Muzej Like u čijem su sastavu i Memorijalni centar “Nikole Tesle” u Smiljanu, te Državni arhiv pod čijom zaštitom je Spomen-dom Ante Starčevića u selu Veliki Žitnik.

Gospić, Ličko-senjska županija