Barban, Istarska županija
Kulturno Umjetničko Društvo Barban
Društvo se dijeli u nekoliko sekcija, a to su: sekcija plesača, svirača, pjevača (kantaduri) i literarno-recitatorska sekcija. Najbrojnija plesna sekcija dijeli se na dvije grupe: pomladak i starija plesna grupa iako KUD ima aktivne članove koji sudjeluju u radu više sekcija.
O društvu
Članovi Društva su sudjelovali i na brojnim manifestacijama i festivalima folklora u inozemstvu: Festival folklora podunavskih zemalja u Mađarskoj, Međunarodni festival folklora u Italiji. Nastupali su također u Austriji, Danskoj, Njemačkoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini.
Tijekom godina članovi Društva su sudjelovali u brojnim radio i tv emisijama, snimali pjesme i svirke Barbanštine za potrebe Instituta za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba, aktivno sudjelovali u radu stručno-znanstvenih skupova i Okruglih stolova o folkloru i tradicijskoj baštini. Posebno se ističe pomladak KUD-a koji je osvojio srebrnu plaketu na Međunarodnom festivalu folklora u Šibeniku 2019. godine za ukupan dojam i kvalitetu izvedbe, autentičnost i originalnost u glazbenom i plesnom izričaju te scensku primjenu naslijeđene kulturne baštine.
Specifičnost
BALUN (balon) je najrašireniji i najizvođeniji narodni ples na istarskom poluotoku.
U njegovu izvođenju sudjeluje više plesnih parova ravnomjerno raspoređenih po kružnici, s plesačem s unutarnje i plesačicom s vanjske strane kruga. Oni se kreću suprotno od smjera kazaljke na satu, dok se jedan par, ili nekoliko pojedinačnih plesača, okrećući oko svoje osi, vrte u smjeru kazaljke na satu.
Na prvome mjestu u plesnom nizu nalazi se glavni plesač s partnericom, koji povikom »opsasa« ili udarcem noge o pod daje znak ostalim plesačima za promjenu plesne figure. Broj plesnih figura varira od tri u barbanskom i medulinskome (prebiranje, hodit i obraćanje, tj. prebiranje, vrćenje, koračanje), preko četiri u labinskome (prebirat, valcat, šetat ili hodit uokole, vrtet ili obrnut), do šest u rudanskome (homo po ženski, hodit, prebirat, mali okret, obrni se malo, obraćat) i osam u beramskome balunu, koji nema posebno nazivlje za pojedinačne figure u plesu, a izvode se u kanonu.
Kanonski način izvedbe plesnih figura osobito je zamjetljiv u figuri vrtet. Pleše se uglavnom u okviru 4/4 mjere s različitim ritamskim obrascima; posebno se ističe metroritamski obrazac sastavljen od četiriju osminskih triola, koji se pojavljuje u prvoj i četvrtoj figuri beramskoga baluna. Izvodi se uz pratnju miha ili roženica, rjeđe šurli ili vidalice, a iznimno i uz pratnju harmonike. U nedostatku glazbala može se plesati i uz tarankanje. (Istrapedia)
O Barbanu
Barban je malo slikovito sjednjevjekovno naselje akropolskog tipa, smješteno u južnom dijelu istočne Istre, a iznad doline rijeke Raše, na cesti između Labina i Pule.
Barban se ponosi dobro očuvanim arhitektonskim primjerima iz razdoblja baroka i gotike, freskama i glagoljskim zapisima, crkvama, palačom i gradskim zidinama te viteškom igrom ”Trka na prstenac”.
“Trka na prstenac” je viteška igra koja se održava u kolovozu na trkalištu Gradišću u Barbanu. Prvi zapisi o ”Trki” datiraju iz 1696. godine kada ju je organizirala mletačka obitelj Loredan (pod čijim je vlasništvom tada bio Barban) kako bi u vrijeme sajamskih priredbi privukli što više posjetitelja.
Natjecatelji su većinom bili plemići i građani iz istarskih gradova koji su posjedovali konja i vitešku opremu.Trka je, na temelju povijesnih zapisa, ponovno obnovljena 1976. godine. Cilj Trke je unutar 12 sekundi u punom galopu preći stazu dugačku 150 metara te kopljem pogoditi prstenac. Prstenac se sastoji od dva koncentrična kruga međusobno spojena tako da između čine četiri polja. Pogodak u sredinu donosi tri boda, iznad sredine dva, ispod jedan i sa strane po pola boda. Pogodak i broj bodova potvrđuju suci, pred koje se jahač s prstencom na koplju mora vratiti čim se zaustavi. Svi natjecatelji stazu prolaze tri puta, te na kraju onaj sa najviše bodova postaje slavodobitnik.
Barban je zbog svoje ljepote i povijesti pravi mamac za zaljubljenike kulturne baštine.
